• About Science in School
  • About EIROforum
  • Submit an article
Science in School
Science in School
  • Understand
    • Recent research and science topics
      • Astronomy / space
      • Biology
      • Chemistry
      • Earth science
      • Engineering
      • General science
      • Health
      • History
      • Mathematics
      • Physics
      • News from the EIROs
      • Science and society
  • Inspire
    • People, events and resources
      • Advertorials
      • Career focus
      • Competitions and events
      • Education focus
      • Resource reviews
      • Science and society
      • Science miscellany
      • Scientist profiles
      • Teacher profiles
  • Teach
    • Activities and projects
      • Astronomy / space
      • Biology
      • Chemistry
      • Earth science
      • Engineering
      • General science
      • Health
      • History
      • Mathematics
      • Physics
      • Science and society
  • Archive
  • Login
  • Contact
Godište:
under 11, 11-14, 14-16, 16-19
Issue 34
 -  22/05/2017

Učenje od smeha

Laura Howes

Prevela Katarina Katanić, Biološki fakultet, Univerziteta u Beogradu.

Neurolog i stand-up komičarka Sophie Scott objašnjava kompleksnost i socijalni značaj smeha.

Kako nasmejati dvoranu punu naučnika? Za Sophie Scott, odgovor je jednostavan: puštaš audio snimke ljudi koji se nekontrolisano smeju i reakcija je zarazna.

Sophie Scott
Sophie Scott
Slika dobijena od Sophie Scott

Ali za Sophie, ovo je mnogo više od korisnog načina za probijanje leda pred publikom. Ona radi na neurologiji smeha na Londonskom Univerzitetu (eng. University College London, UCL) u Velikoj Britaniji. Njeno istraživanje analizira fizički proces smeha i u isto vreme njegovu društvenu ulogu i kako koristimo smeh u održavanju odnosa. Smeh nije samo zabavan, kaže ona, već je i neverovatno koristan.

Zamislite da ste otputovali u stranu zemlju čiji jezik ne govorite ili čija kultura vam je nepoznata; kako komunicirate? Ispostavilo se da postoji nekoliko univerzalnih izraza i uzvika. Većina ljudi prepoznaje strah ili gađenje, ali radost? Zadovoljstvo? Jedna pozitivna emocija koju je Sophie dokazala da može biti univerzalna je smeh. U savanama Afrike, tokom Sophienog istraživanja, kada su se lovci osećali luckasto ili postiđeno, počinjali su da se smeju i uskoro bi ceo Sophien istraživački tim počeo da se smeje.

Nazad u sali, Sophie je koristila audio snimke da nas nasmeje. Nije samo audio snimak taj koji nas tera na smeh, kaže ona, već i reakcija naših suseda i kolega koji sede pored nas. Možda mislimo da se smejemo na šale, ali se u stvari smejemo uglavnom zbog interakcije sa drugim ljudima- osobina koja se javlja kod svih sisara, od primate do pacova, za koje je smeh povezan sa igrom i golicanjem, kao i kod nas. ,,To je veoma socijalno ponašanje,” objašnjava Sophie. Stupamo u interakcije sa ljudima kroz priču, što je isključivo ljudska sposobnost, ali potom koristimo veoma staro ponašanje sisara, smeh, da bismo pokazali ljudima da nam se dopadaju.

Ako ikada čujete nekoga kako se smeje, kaže Sophie, vaš mozak aktivira neurone i priprema se da se smeje, zato što smo predodređeni da se uključimo. Postoje dve vrste smeha- istinski nevoljni smeh tokom kojeg jedva možete da dišete, i ,,lažni” koji se koristi kao sredstvo za društveno podmazivanje- i kako je Sophie dokazala, mozak odgovara in a ,,lažni” smeh. Ovo je istinito, iako dve vrste umaju različite fizičke i neurološke signale i možemo da razaznamo koji je koji. Sophieino istraživanje je pokazalo da ne samo obe vrste smeha izazivaju neurone da se pridruže, ali i ,,lažni” osmeh podstiče naš mozak da pokuša i razume zašto se osoba smeje i kako mi treba na to da odgovorimo.
 

girl laughing
Smeh je univerzalan
Slika dobijena od Alon; Izvor slike: Flickr
 

Dakle smeh je društveno oruđe koje koristimo da prenesemo različite emocije, da se povežemo sa ljudima i da damo znak da nismo pretnja. I, kaže Sophie, iako možemo da razaznamo razliku između ,,lažnog” u ,,pravog” smeha, ,,lažan” smeh je još uvek koristan za ove društvene uloge.

Sophie se priseća incidenta koji je skoro videla u vozu da bi dokazala svoju poentu. Dva muškarca su sela za sto u vozu, pridružila im se žena koja je radila. Žena je ustala da bi se pomerila, ali dok je objašnjavala zašto (rekla je da joj se ne dopada miris čovekove kafe), nasmejala se i učinila da se i oni nasmeju. Ovo, kaže Sophie, je bio idealan način da smiri situaciju i uveri se da nije nikoga uvredila. Ipak, nastavlja Sophie, sigurna je da ako bi pitala učesnike, ni jedan čovek se ne bi sećao smeha.

Prema Sophie, svi potcenjujemo koliko se smejemo iako koristimo smeh svaki dan da bismo podstakli vezivanje i izbegli sukobe i negativne emocije. Za nas koji pričamo o tome kako volimo ljude koji nas zasmejavaju, Sophie ima otkrivajuću poruku. Umesto što nam se dopadaju ljudi jer umeju da nas nasmeju, možda se smejemo sa njima jer ih već volimo.

Razumevanjem ponašanja i neurološlih osnova smeha, kaže Sophie, znači više od razmišljanja o šalama. Može da obezbedi ključnu ulogu itmeđu ljudskog govora, odnosa i emocionalnih stanja. Zato nemojte samo da tražite nekoga sa dobrim smislom za humor kada popunjavate svoj profil za upoznavanje; obratite pažnju na to da li vi i vaš izabranik uživate u smejanju zajedno.
 

Fizičke osnove smeha

Da biste razumeli smeh, kaže Sophie, ne možete da gledate samo mozak. Morate da obratite pažnju na deo tela na koji fiziolozi ne troše puno vremena na posmatranje: grudni koš. Koristite rebra sve vreme da biste disali. Koristite međurebarne mišiće, mišiće smeštene između rebara, da biste udahnuli i izdahnuli, polako šireći i skupljajući grudni koš, a taj pokret sledi blagi sinusoidni obrazac. Čim počnete da pričate, dišete potpuno drugačije, veoma finim pokretima grudnog koša koji izbacuje vazduh.
 

breathing measurements
Poređenje normalnog disanja, smeha i govora. Gornji paneli prikazuju amplitude zvuka, srednji panel prikazuje frekvenciju, i donji panel pokazuje širenje grudnog koša.
Slika dobijena od Scott i saradnika 2014
 

Ali disanje može biti prekinuto smehom. Kada se smejete međurebarni mišići počinju da se regularno kontrahuju, i dobijate značajnu cik-cak vrstu istiskivanja. Svaka ova kontrakcija vam daje zvuk- ,,Ha!” Kako su kontrakcije uzastopne, mogu izazvati grčeve i otežano disanje. Slušajući smeh svojih prijatelja, primetićete da dostižu značajno više nivoe nego što u normalnim okolnostima mogu, zbog jačine vazduha koja je izbačena iz pluća. Ovi nivoi se povećavaju sa povećanjem fiziološkog uzbuđenja osobe koja se smeje. Takođe može dovesti do otežanog disanja, frktanja, mrmljanja i zviždanja.

Samo različiti delovi mozga podstiču ,,lažan” i nevoljni smeh, putem istraživanja koje je sprovela Sophie otkriveno je nekoliko akustičnih i fonetskih razlika između ,,lažnog” društvenog smeha i nevoljnog veselog smeha. Neke od ovih razlika su direktno povezane sa većim snagama koje su nastale tokom nevoljnog smeha, koje je veoma teško dobrovoljno proizvesti. Sophie veruje da ovo ukazuje na to da ,,lažni” smeh ne mora biti jednostavno slabija forma ,,pravog” smeha, ali da imaju svoje jasne markere, koji prikazuju njihov socijalni značaj.

 

Reference

  • Scott S et al (2014) The social life of laughter. Trends in Cognitive Sciences 18(12): 618–620. doi: 10.1016/j.tics.2014.09.002

Izvori

  • Sophie je nedavno predstavila TED razgovor nazvan ,,Zašto se smejemo”.
  • Za duži razgovor na temu ,,Nauka smeha”, pogledati Sophienu lekciju na Royal Institution, UK.
  • Sophie je takođe napisala članak o nekim od problema o zasmejavanju ljudi radi nauke:
    • Scott S (2014) Beyond a joke: how to study laughter (Iza šale: kako proučavati smeh). The Guardian (UK) 10 July.
  • Medicinsko istraživanje vezano za energiju i metabolizam može biti značajno za dalju diskusiju sa vašim studentima. Na primer, videti:
    • Buchowski MS et al (2005) Energy expenditure of genuine laughter (Potrošnja energije pravog smeha). International Journal of Obesity 31: 131–137. doi: 10.1038/sj.ijo.0803353
  • Drugo istraživanje je pokazalo da muški i ženski mozak drugačije odgovaraju na humor. Da biste otkrili više, pročitajte:
    • Hayes E (2010) The science of humour: Allan Reiss. Science in School 17: 8–10. 

Autor

Laura Howes je jedan od urednika Science in School. Studirala je hemiju na Univerzitetu Oksford, VB, i priključila se društvu u VB da bi započela sa radom u naučnom izdavaštvu i novinarstvu. U 2013, Laura se preselila u Nemačku i Evropsku Laboratoriju za Molekularnu Biologiju (eng. The European Molecular Biology Laboratory) da bi se pridruzila Science in School.

CC-BY-NC-ND
  • Log in or register to post comments
Log in to post a comment

Issues

  • Current issue
  • Archive

Events - Teacher Training

ELLS virtual LearningLAB: ‘Taking a fresh look: teaching molecular biology techniques in the classroom. 



12 April to 2 May 2021

EMBL’s European Learning Laboratory for the Life Sciences invites secondary school science teachers to explore this essential area of biological research in a virtual training course - in English - entitled ‘Taking a fresh look: teaching molecular biology techniques in the classroom’. The course is free of charge and the workload is designed to fit around a busy teacher’s schedule. Application deadline: 28 March 2021.

Tools

  • Download article (PDF)
  • Print
  • Share

Recenzija

Kao učitelji, moramo da budemo upoznati sa emocijama i ljudskim interakcijama i kako one mogu uticati na učenje i društvene klime u školi. Smeh je jedna takva interakcija gde možemo imati korist od novih otkrića u neurologiji. Otkrića ovde opisana mogu koristiti i učitelji za profesionalni razvoj i direktno na nastavi, na primer za interdisciplinarne saradnje između biologije, hemije, psihologije i društvenih nauka.

Nauka o smehu može da bude uključena u diskusiju o ljudskim interakcijama i emocijama, nešto što radimo veoma rano tokom školovanja. Različiti tipovi smeha mogu biti diskutovani korišćenjem emotikona i slika sa mlađim đacima, i više apstraktno i korišćenjem neuroloških podataka sa starijim đacima.

Predložila bih da učitelji eksperimentišu zajedno sa đacima na temu osnovnih emocija i da potom uporede svoje zaključke sa predstavljenim rezultatima istraživanja. Kako da razlikujemo ,,lažni” smeh od ,,pravog”? Da li možemo precizno protumačiti razlike sa svojim prijateljima? Da li kompjuter može da analizira zvučne podatke o tome da li je snimljen smeh pravi ili lažan?

Ingela Bursjöö, Johannenbergsskolan, Gothenburg, Švedska
Biologija, Hemija, Psihologija, Muzika, Društvene nauke, Odnosi na času i u školi, Društveni mediji, ICT

Godište:
under 11, 11-14, 14-16, 16-19

Povezani članci

  • Stem ćelije kancera – nada za budućnost?
  • Kako nam neuronauke pomažu da razumemo pažnju i pamćeenje
  • Evolucija na delu: patogeni
  • Arheolog genoma: Svante Pääbo
  • Tajni život šuma

Login / My account

Create new account
Forgot password


Contact us

Please contact us via our email address editor@scienceinschool.org.

  • More contact details

Get involved

  • Submit an article
  • Review articles
  • Translate articles

Support Science in School


EIROforum members:
CERN European Molecular Biology Laboratory European Space Agency European Southern Observatory
European Synchrotron Radiation Facility EUROfusion European XFEL Institut Laue-Langevin


EIROforum
Published and funded by EIROforum


  • About Science in School
  • About EIROforum
  • Imprint
  • Copyright
  • Safety note
  • Disclaimer
  • Archive
  • Donate
  • Contact
  • Facebook
  • Twitter
ISSN 1818-0361

CERN
European Molecular Biology Laboratory
European Space Agency
European Southern Observatory
European Synchrotron Radiation Facility
EUROfusion
European XFEL
Institut Laue-Langevin
EIROforum

Published and funded by EIROforum
  • About Science in School
  • About EIROforum
  • Imprint
  • Copyright
  • Safety note
  • Disclaimer
  • Archive
  • Donate
  • Contact
  • Facebook
  • Twitter
ISSN 1818-0361