Previše dobroga – problem svjetlosnog onečišćenja Understand article

Blinded by the light: We rely on lights to see in the dark, but did you know that light pollution has serious environmental consequences?

Što je svjelosno onečišćenje?

Europa prikazana noću iz svemira. Veliki gradovi, gusto naseljena područja i obale jarko su osvijetljeni.
Europa fotografirana iz svemira. Kliknite na sliku kako bi se prikazala cijela karta.
Fotografije sa NASA Earth Observatory, autor Joshua Stevens, korištenjem NPP VIIRS data od Miguela Romána, NASA’s Goddard Space Flight Center, Public domain

Svjetlosno onečišćenje uglavnom dolazi od ulične rasvjete, osvjetljenja stadiona i posebnog ukrasnog osvjetljenja (osvjetljene zgrade i spomenici, svjetlosne zrake i laseri). Zbog čega se ovakva rasvjeta smatra onečišćenjem? Osvjetljenje nam je svakako potrebno kako bismo se mogli snalaziti noću i osjećati sigurno. Problem je s noćnim osvjetljenjem što je često nepotrebno i neprimjereno izrazito sjajno. Potrebno je pronaći ravnotežu između naše potrebe za osvjetljenjem i utjecaja na okoliš.

Učinak na astronomiju

Dvije fotografije noćnog neba s konstelacijom Orion. Na lijevoj strani prikazano je noćno nebo s velikim brojem zvijezda; na desnoj strani je fotografija na kojoj svjetlosno onečišćenje dramatično smanjuje broj vidljivih zvijezda.
Prikaz zviježđa Oriona viđenog iz područja bez (lijevo) i sa (desno) svjetlosnim onečišćenjem. Svjetlosno onečišćenje dramatično smanjuje broj vidljivih zvijezda.
Jeremy Stanley/Wikimedia, CC BY 2.0

Osvjetljenje utječe na vidljivost zvijezda zbog refleksije s površina, raspršenja na aerosolima i utjecaja na svojstva do te mjere da većina ljudi nikada nije vidjela Mliječnu stazu

Loše osmišljena javna rasvjeta dopušta raspršenje svjetlosti u okoliš tako da svjetlosno onečišćenje ima godišnji porast od 2 do 6%, što znači da u većini područja ne postoji potpuno tamno noćno nebo. Ukoliko profesionalnim astronomima ili amaterima diljem svijeta promakne asteroid na putanji prema Zemlji, moći ćemo zamjerati samo sebi samima.

Prikazana je panorama velikog grada viđena s udaljenog I povišenog položaja. Vide se osvijetljene zgrade, ulice te ukupni učinak osvjetljenja vidimo kao svjetleću sferu iznad grada.
Svjetlosno onečišćenje L.A. Raspršenje svjetlosti velikih gradova može biti toliko jako da ometa promatranje zvijezda u krugu od 200 km.[15]
Image: Mike Knell/Flickr, CC BY-SA 2.0

Učinak na divlji svijet

Životinje

Poznato je da kukce privlači svjetlost, te će oko svjetla kružiti do krajnje iscrpljenosti i na kraju pasti na tlo.[1,2] Naravno da jedna svjetiljka neće činiti razliku, međutim kad pogledamo širu sliku i promotrimo gradove, ili svijet u cijelosti, situacija je zaista ozbiljna.

Floodlight against a dark sky. The light illuminates insects flying in front of it, leaving ‘light traces’.
Kukci privučeni reflektorom
Fotorafija autora

Ekološke organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu, poput Buglife-a, kao i Njemački centar za integrativno istraživanje bioraznolikosti prijavljuju značajne promjene u populacijama kukaca, mjerene brojem kukaca na registracijskim pločicama automobila (splatometer). Taj pad u broju kukaca može se dijelom pripisati upotrebi pesticida i uništavanju staništa, no tu uvelike doprinosi i svjetlosno onečišćenje.[3]

Registracijska pločica pričvršćena na plavom automobile. Na pločici je postavljena plastična rešetka s oznakom “bugs matter”.
„Splatometar“ koji se koristi za utvrđivanje broja udarenih kukaca tijekom vožnje.
©Buglife, korišteno uz dozvolu

Smanjenje broja kukaca zabrinjavajuće je iz dva razloga. Prvo, kukci su na dnu hranidbenog lanca. Smanjenje njihovog broja utječe na životinje koje se njima hrane poput pauka, vodozemaca, gmazova, ptica i malih sisavaca. Drugo, kukci su bitni za oprašivanje, stoga, ako im se smanji broj, smanjuje se i broj biljaka kao i bioraznolikost. Također, količina hrane za same kukce postaje sve manja, te na taj način započinje pad u negativnoj spirali. Sve je to jako bitno za ljude koji ovise o oprašivanju usjeva.

Šišmišu je potrebno oko 3000 kukaca u jednoj noći,  kako bi se prehranio. Smanji li se broj kukaca, to će imati značajan utjecaj na populaciju šišmiša. Šišmiši skupljaju rezerve masti kako bi mogli preživjeti zimski period hibernacije. Smanjena količina hrane osim toga utječe i na njihovu otpornost na bolesti.  Jedna od njih je sindrom bijelog nosa,[4] uzrokovana gljivicom Pseudogymnoascus destructans. Slučajevi bolesti zabilježeni su u SAD-u gdje su u zimi  pronađeni šišmiši koji traže hranu. Šišmiši jedu velike količine komaraca, pa u slučaju pada populacije šišmiša, može doći do rasta populacije komaraca. Zbog toga može doći do širenja bolesti koje  prenose komarci na novim područjima.[5]

Ptice i balegari služe se za orijentaciju i navigaciju zvijezdama i Mliječnom stazom.[6]U slučajevima kada su ti izvori svjetlosti prevladani svjetlosnim onečišćenjem ptice i balegari su zbunjeni i ne snalaze se više u prostoru. Također, u tropima kad se kornjače izlegu slijede svjetlost mjesečine koja se reflektira u moru, no mogu ih zbuniti osvijetljene plaže te zbog toga ne stižu do mora.[7]

Biljke

Uz ometeno oprašivanje, svjetlosno onečišćenje biljkama uzrokuje slabiju prilagodbu na promjenu godišnjih doba zbog utjecaja na funkciju njihovih fitokroma. Ovi biljni hormoni utječu na prilagodbu biljaka s obzirom na promjenu duljine dana i ostale promjene koje donose godišnja doba,[8] hormoni biljke prate periode mraka, kada trebaju cvasti,[9] stvarati sjemenje ili odbaciti lišće.  Ometanje tog procesa može imati posljedice  na proizvodnju usjeva te smanjenje broja i bioraznolikosti biljaka. Primjerice, drveće u gradovima koje je izloženo umjetnim izvorima svjetlosti često zadržava lišće ili dio lišća tijekom zime.

Utjecaj na potrošnju energije

Naposljetku, osvjetljenje zahtjeva potrošnju energije, što ima posljedice za okoliš. Nedavno je studija pokazala da jedna općina u Italiji   60%  utrošene energije odlazi na javnu rasvjetu.[10] Smanjenje svjetlosnog onečišćenja dovelo bi do smanjenja ugljičnog otiska i pomoglo u nastojanjima da se umanji naš utjecaj na klimu.

Što možemo učiniti?

Obzirom da je svjetlosno onečišćenje toliki problem, pitamo se što možemo poduzeti? Javna rasvjeta, kao i rasvjeta prometnica trebala bi se koristiti samo kada je neophodna i u količinama koje su nužne uz korištenje odgovarajuće tehnologije koja uzima u obzir utjecaj osvjetljenja na noćno nebo. Primjerice, ulična LED rasvjeta može se koristiti u predgrađima i uključivati pokretom, te isključiti u periodu od 23 sata do zore. Također, treba imati na umu da ulična rasvjeta ne smanjuje broj zločina.[11,12]

U ruralnim područjima nema potrebe za uličnom rasvjetom jer je moguće koristiti alternativnu signalizaciju na prometnicama poput reflektirajućih površina ili uzdignutih rubova kolnika.[13,14]). Ukrasna rasvjeta zgrada koja nema nikakvu svrhu trebala bi biti zabranjena ili barem zakonski regulirana.

Concrete bridge spanning a road at night, with cat’s eyes on the road and reflectors on barriers along its sides.
Autocesta M9 u Carlow, Irska, s reflektirajućim površinama na rubnjacima i kolniku (mačje oči)
Zoney/Wikimedia, CC BY-SA 3.0
Osvijetljeno pročelje zgrade sa istaknutim i osvijetljenim stupovima. Ispred zgrade  je uzdignuti travnati prilaz, a iza nje se vide poslovne zgrade.
Državna knjižnica u Melbourneu: primjer nepotrebne ukrasne rasvjete
Decryption512/Wikimedia, CC BY-SA 2.5

Vrsta javne rasvjete može se prilagoditi tako da se umanji njen utjecaj. Žarulja bi morala biti uvučena u kućište kako ne bi utjecala na susjedne objekte. Također ne bi smjele prelaziti 400 lumena i boja svjetlosti ne bi smjela prelaziti 1750 K kako bi se umanjio utjecaj plave svjetlosti. Takva rasvjeta daje toplo narančasto svjetlo kao nekadašnja rasvjeta natrijevih žarulja.

Infographics explaining four principles of good outdoor lighting.
Četiri principa kvalitetne ulične rasvjete. Označite sliku klikom kako biste je vidjeli uvećanu.
©Rémi Boucher/Mont-Mégantic International Dark Sky Reserve

Prihvaćanje ovih mjera neće dovesti do smanjena sigurnosti, a znatno će ublažiti probleme uzrokovane svjetlosnim onečišćenjem.


References

Resources

Author(s)

Colin Henshaw, B.Sc., F.R.A.S., F.R.S.P.H. diplomirao je Zoologiju 1972. na Sveučilištu u Londonu. Radio je kao professor na Sveučilištu Reading gdje je poučavao prirodoslovlje i biologiju. Trenutno je zaposeln kao professor biologije na koledžu u Greater Manchesteru. Zaljubljenik je u astronomiju i član je Kraljevskog astronomskog društva od 1973.godine kao i Britanskog astronomskog društva od 1970.


Review

Tražite li problem iz svakodnevnice koji biste mogli razmatrati u okviru različitih nastavnih predmeta? Pokušajte s ovim zanimljivim člankom o svjetlosnom onečišćenju.

Članak daje jasan i razumljiv pregled tipova izvora noćne rasvjete, posljedica kao i učinaka svjetlosnog onečišćenja, te je u tom smislu pogodna literatura za istraživanje učenicima raznih dobnih skupina.

Također, članak je pisan jasnim jezikom te sadrži korisne izvore za daljnje istraživanje ili raspravu.

Članak se može iskoristiti za vježbu razumijevanja pročitanog teksta.

Prilažemo moguća pitanja:

1) Prema autoru članka, kategorije izvora svjetlosnog onečišćenja su:

a) Ulična rasvjeta, rasvjeta stadiona, sigurnosna rasvjeta i laseri
b) Ulična rasvjeta, rasvjeta stadiona, otvorena kina i svjetlosne zrake
c) Ulična rasvjeta, ukrasna rasvjeta, sigurnosna rasvjeta i rasvjeta stadiona
d) Ulična rasvjeta, Božićna rasvjeta, sigurnosna rasvjeta i rasvejta stadiona

2) Koji živi organizmi NISU pod utjecajem noćne rasvjete?

a) morski gmazovi
b) noćni kukci
c) biljke koje ovise o svjetlu
d)špiljski kukci

3) Prema autoru članka za noćno osvjetljenje potrebno je koristiti rasvjetna tijela sa sljedećim specifikacijama:

a) luminozitet ≥400 lumena i  boja temperature ≥1750 K
b) luminozitet ≤400 lumena i  boja temperature ≤1750 K
c) luminozitet ≥400 lumena i  boja temperature ≤1750 K
d) luminozitet ≤400 lumena i  boja temperature ≥1750 K

Giulia Realdon, bivša profesorica prirodoslovlja i istraživačica, te trener učitelja (Italija).

License

CC-BY
Text released under the Creative Commons CC-BY license. Images: please see individual descriptions